Grupa: Mladi
prirodoslovci
Voditelj:
Kristina Vrabec
Dominik Kovačić,
Paula Purić, Laura Granatir, Dorotea Klenak, Melani
Naranđa, Marta
Sabol, Madlen Kovačić, Paula Mesarek, Marta Kovač,
Daniel Čavlek,
Josip Branilović i Danijel Višnjić
OPĆENITO O PALIČNJACIMA
U svijetu postoji više od
3000 vrsta paličnjaka. Njihov engleski naziv phasmid dolazi od grčke
riječi fantom i odražava njihovu izvrsnu sposobnost mimikrije, tj. stapanja
s prostorom u kojemu se nalaze. Svi paličnjaci su biljojedi koji se, ovisno
o vrsti, hrane lišćem kupine, maline, ruže, ligustrumom (zimolez; bot. grm (Ligustrum
vulgare) iz porodice maslina (lat. Oleaceae)) itd. U prirodi ih ima
različitih oblika (grančice, listići, cvjetići), veličina
(3-55 cm) i boja (žuti, crni, zeleni, ružičasti..). Vrlo su
zanimljivi ljubimci za ljude koji vole prirodu, a nemaju potrebu za izravnim
dodirom sa životinjom ni dovoljno slobodnog vremena za pse, mačke, tvorove
ni ostale dlakave ljubimce. Jednostavni su i jeftini za držanje i ne smrde.
Budući da su svi arborealne
vrste, potrebna oprema je viši i uži terarij (naravno, uvijek vrijedi
pravilo što veći to bolji, kao i za ostale životinje). Kao supstrat se
stavlja manja količina zemlje te, ovisno o prehrani pojedine vrste, grane
kupine, maline, ruže ili ligustruma, na kojima životinje borave i ujedno ih
jedu. Grane je treba zamjenjivati novima kada životinje pojedu lišće, a
unutrašnjost terarija i lišće treba, ovisno o vrsti paličnjaka, prskati
vodom jedanput do dvaput na dan, da životinje mogu piti.
Životni vijek paličnjaka je,
ovisno o vrsti, 1- 2 godine i u tom vremenu većina njih izlegne brojno
potomstvo. Neki se paličnjaci razmnožavaju posve partenogenetski
(izbacivanje oplođenih jaja bez oplodnje). Rastu presvlačenjem iz stadija u
stadij te ženke najčešće prođu šest presvlačenja tokom života, a mužjaci
pet. Ukoliko nema dovoljno vlage u insektariju, najčešće ugibaju prilikom
presvlačenja. Uglavnom su noćno aktivne životinje. Kada se osjećaju
ugroženima pokazuju slijedeće reakcije:
&
satima se prave se da
su mrtvi
&
njihanjem oponašaju
puhanje vjetra kroz lišće ili granje
&
ispuštaju miris iz
mirisnih žlijezda smještenih na toraksu.
|

Dan kad se "častilo"
u čast voditeljici pobjedničke ekipe Crvenoga križa, pedagoginji Jeleni Sobočan
- prekrasna igra kapljicama, nešto dosad neviđeno. Inače, Jelena je
donator malih paličnjaka za projekt. |
Primjer Nekih Vrsta:
Ružičastokrili paličnjak (Sipyloidea
sipylus)
Guadalupeanski paličnjak (Lamponium
guerini)
Vijetnamski paličnjak (Baculum
extradentatum)
Indijski paličnjak (Carausius
morosus)
Divovski bodljikavi paličnjak
(Extatosoma tiaratum)
Crna ljepotica (Peruphasma
shultei)
Phasmatodea,
paličnjaci
RAZRED
Insecta, kukci
RED
Phasmatodea, paličnjaci
PORODICA
Phasmatidae
Ova
vrsta paličnjaka je poznata po partenogenetskom razmnožavanju (mužjaka je u
prirodi vrlo malo), što znači da za reprodukciju nije nužno prisustvo
mužjaka. Vrlo su rijetki i pojavljuju se u omjeru 1 : 6-10000 ženki. Ženke
višestruko nesu neoplođena jaja u velikom broju u periodu od nekoliko
tjedana
JAJA
Paličnjaci provode stadij jajeta otprilike 4-5 mjeseci. Radi se o sitnim
jajima koja pogotovo traže vlagu, tako da i oni zahtijevaju svakodnevno
špricanje vodom. No, radi boljeg zadržavanja topline i vlage, potrebno je
jaja staviti na vatu i zatvoriti u posudicu s poklopcem. Važno je i
povremeno provjeriti i po potrebi promijeniti vatu. Pojava plijesni (koja se
jasno može omirisati i vidjeti na vati u obliku sivkastih i ružičastih
točkica) može rezultirati ugibanjem čitave "ergele", ako se problem ne
primijeti na vrijeme i ne odstrani zaražena vata. No, najčešće jaja budu
nallijepljena po listovima, a onda ih nije preporučljivo odstranjivati već
samo redovito navlaživati prskanjem
PONAŠANJE
Vrlo su miroljubive životinje, koje rado istražuju prostor u kojem se nađu.
No, kako su dosta krhki, potrebno je malo više pažnje pri uzimanju u ruke.
Nepažnja često dovodi do otpadanja nogu i ticala. Prednost je što imaju
sposobnost regeneracije do određene starosti (~ 6mj.). Aktivni su noću,
stoga je dobro predvečer pošpricati vodom lišće koje jedu. Tako će primiti
potrebnu količinu vode, budući da ju ne piju. Danju obično miruju, najčešće
na granama
HRANA
Vijetnamski
paličnjak je polifagna vrsta, dakle, nije izbirljiv što se tiče hrane.
Najbolje ih je hraniti kupinovim lišćem, ružinim lišćem ili bršljanom (što
jedu rijeđe, ali im je odličan za penjanje). Ipak, u obzir dolaze i druge
biljne vrste kao npr. jabukov list, jorgovan, salata, hrastov list...
TERARIJ
Ključni faktori su
vlažnost i temperatura prostora u kojem se nalaze. Temperatura mora biti oko
26 0 C. Svakodnevno špricanje vodom lišća, podloge i stijenki
terarija je obvezno, pogotovo u periodu kad kreće presvlačenje. Naime, naš
paličnjak, da bi se presvukao traži povećanu vlažnost zraka. U protivnom
svlak ne puca kako treba, paličnjak "zaglavi" u njemu i ugiba. Svjetlost
nije toliko bitna, iako
nije dobro da se terarij nalazi izravno na Sunčevoj svjetlosti, kao ni u
konstantnom mraku.
Dimenzije samog prostora izravno ovise o broju jedinki u njemu - mali
akvarij preuređen u terarij, pogotovo pretjerano urešen granama i bršljanom
je nepogodan iako paličnjaci nisu agresivne životinje i neće se poubijati.
Obzirom na to da je vijetnamski paličnjak vrsta koja se progresivno
razmnožava potreban je veći prostor, otprilike 40x30x45cm, točnije 25-40cm
širine i visina tri puta dulja od njihove maksimalne visine tj. oko 45- 55
cm
Također je važno, radi presvlačenja, da je visina terarija minimalno 25 cm.
Paličnjaci se pred presvlačenje penju u gornji dio terarija i hvataju za
"strop", stoga je dobro da je poklopac mrežast kako bi se za njega mogli
zakvačiti kandžicama. Tada presvlaka puca (u optimalnim uvjetima) i iz nje
izlazi nježan insekt svijetle boje.
Podni prostor treba biti pokriven novinama, finom piljevinom ili tresetom.
Zbog veće količine vode koja se nalazi u atmosferi terarija, potrebno je
redovito čišćenje izmeta. Budući da u periodu reprodukcije jaja padaju u
piljevinu, ona se ne smiju bacati u wc-školjku ili u smeće. Jaja paličnjaka
se uništavaju spaljivanjem, jer je ova vrsta potencijalni štetnik za
Hrvatsku.
Nekoliko zanimljivosti o paličnjacima
-
Nimfe mogu regenerirati dijelove
ekstremiteta izgubljene prilikom presvlačenja
-
Neki paličnjaci narastu do 30 cm, a
najduža dosad poznata jedinka bila je ženka pronađena na Borneu, dužine
54,5 cm
-
Na nogama imaju i nokte i prijanjalke,
kojima se mogu penjati i po okomitoj površini
-
Ženke tijekom života polegnu više od
sto jaja
-
Svi su biljojedi