|
Prilozi: |
Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, dan uskrsnuća Isusa
Krista. To je pomičan blagdan. Osim Uskrsa, za taj dan
koriste se i nazivi Pasha i Vazam, ali prvi se koristi
više u nekim povijesnim konotacijama, a drugi obuhvaća
cijelo sveto trodnevlje – Veliki petak i subotu te
Uskrs.
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma koja
traje 40 dana, a nakon nje, nedjelju prije Uskrsa, slavi
se Cvjetnica kojom započinje Veliki tjedan. Uz slavlje
Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji se
razlikuju od zemlje do zemlje, ali većini je zajedničko
ukrašavanje pisanica.
Česti su simboli pilići i zečevi, a i brojne slastice.
I u hrvatskoj je uskrsnoj tradiciji bojenje jaja,
odnosno pisanica. Dok nije bilo umjetnih boja za jaja,
koristile su se boje koje se mogu naći u prirodi –
ljuska crvenog luka, cikla, razne bobice, špinat,
kopriva, a danas je ta tradicija sve rjeđa. Posebna je
tehnika ukrašavanja pisanica, osim šaranja voskom i
ukrašavanja biljkama, bilo i ukrašavanje slamom. Jaja bi
se omatala slamkama da se dobiju razni oblici ili bi se
slamke razrezale i lijepile na jaja tvoreći raznolike
ukrase.
Pisanice su simbol života, ali i tradicionalan dar,
posebno među zaljubljenima, pa u Međugorju postoji
izreka „ovo se jaje za poljubac daje“. Djevojke bi u
Podravini pisanice koje su dobile na dar ponosno
stavljale na prozore, dok bi u Dubrovniku djevojke
zaručnicima darivale jaja, a budućoj svekrvi ispekle bi
pletenicu od tijesta.
U nekim krajevima Hrvatske postoji običaj umivanja
laticama cvijeća, najčešće ljubice, negdje na Cvjetnicu,
a negdje na Veliku subotu. U sjeverozapadnoj se
Hrvatskoj na Veliku subotu prije bdijenja često pale
uskrsni krijesovi, tzv. vuzmenke. Vatru ispred crkava
pripremaju vjernici, a pale je kresanjem kamena o kamen.
Kad se vatra zapali, vjernici potpaljuju komade drveta i
na taj način prenose blagoslovljenu vatru kućama.
Jedan od vrlo starih običaja uz more je običaj izrade
klepetaljki i čegrtaljki, najrašireniji u središnjoj
Dalmaciji i Konavlima. Naprave se razlikuju od kraja do
kraja, a na otoku Krku izgledaju ovako: na kraj oko 30
cm duge drvene daske širine police za knjige privezuju
se metalne pločice koje, viseći o rubu, podizanjem i
spuštanjem klepetaljke proizvode jak zvuk. U drugim su
krajevima klepetaljke izrađivali tako da bi na kraj
drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s
metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom
vožnje vrtjele i klepetale.
Na Uskrs svi prvo moraju blagovati blagoslovljenu hranu.
U različitim krajevima Hrvatske postoji običaj „borbe
jajima”, jaja se udaraju jedno o drugo, a vlasnik
jedinog jajeta koje na kraju natjecanja nije razbijeno
je pobjednik. Uskrsni ručak je obilan. U sjevernoj
Hrvatskoj jede se kokoš ili purica, a južnije od
Karlovca janjetina. Na moru se poslužuje i najbolja
bijela riba. Prilog je uvijek obilan, a tu su još i
mladi luk i hren.
Neke druge zemlje svijeta imaju svoje jedinstvene
običaje koji su nama manje poznati ili možda čak i
čudni. |
|
